Realizacijom projekata modernizacije za narednih pet do sedam godina imaćemo novi izgled srpskih železnice i one će biti savremenije, kvalitetnije, lepše i efikasnije. Za projekte modernizacije infrastrukture i voznih sredstava, uz punu podršku Vlade Republike Srbije obezbeđeno je 1,4 milijarde evra, i predstoji njihova brza i efikasna realizacija. Železnica je jedan od najsloženijih infrastrukturnih sistema, a Vlada je shvatila značaj železnice i postoji volja da joj se pomogne. Vlada Srbije je, osim 14,5 milijardi dinara subvencija za železnicu, obezbedila i garancije za kredite, čime će se poboljšati izuzetno teško stanje železnice. Naime, prosečna starost pruga je 42 godine, starost voznih sredstava 30 godina, prosečna brzina vozova 42 kilometra na sat, a na oko 300 pružnih deonica uvedene su lagane vožnje.
Realizacijom projekata modernizacije za narednih pet do sedam godina imaćemo novi izgled srpskih železnice i one će biti savremenije, kvalitetnije, lepše i efikasnije. Za projekte modernizacije infrastrukture i voznih sredstava, uz punu podršku Vlade Republike Srbije obezbeđeno je 1,4 milijarde evra, i predstoji njihova brza i efikasna realizacija, poručio je generalni direktor “Železnica Srbije” Dragoljub Simonović, na panel diskusiji “Kako do modernih srpskih železnica”, a ove njegove reči predstavljaju i osnovnu poruku čitavog skupa.
Panel diskusija koju danas u beogradskom Medija centru organizovalo Ministarstvo za saobraćaj Republike Srbije, okupila je pored organizatora i predstavnike “Železnica Srbije”, Direkcije za železnice, međunarodnih finansijskih institucija, profesore fakulteta i predsednike opština.
Železnica je jedan od najsloženijih infrastrukturnih sistema, a Vlada je shvatila značaj železnice i postoji volja da joj se pomogne. Vlada Srbije je, osim 14,5 milijardi dinara subvencija za železnicu, obezbedila i garancije za kredite, čime će se poboljšati izuzetno teško stanje železnice. Naime, prosečna starost pruga je 42 godine, starost voznih sredstava 30 godina, prosečna brzina vozova 42 kilometra na sat, a na oko 300 pružnih deonica uvedene su lagane vožnje.
Govoreći o ruskom kreditu, Dragoljub Simonović je istakao da se 800 miliona dolara rmoraju implementirati brzo i efikasno u Koridor 10. On je rekao i da će, kako bi se uštedelo, sav materijal koji u rekonstrukciji bude skidan sa Koridora 10 i barske pruge, biti usmeren na remont lokalnih pruga.
Prva deonica za modernizaciju sredstvima ruskog kredita biće Beograd - Pančevo, na kojoj će radovi započeti u martu, zatim će se raditi desni kolosek na pruzi Ruma - Golubinci, čime će se vreme putovanja na ovoj deonici skratiti sa 40 na 20 minuta, a ove godine planiran je remont još dve deonice na Koridoru 10, i to Mala Krsna - Velika Plana i Sopot - Kosmajski Kovačevac. Potom je u planu realizacija i ostalih projekata.
Simonović je zaključio da će, ukoliko se ispoštuje dinamika radova, slabe tačke na prugama biti otklonjene u najkraćem roku i da će železnica maksimalno moći da iskoristi nove vozove koje je nabavila ili će to učiniti u narednom periodu.
Izvršni direktor Predrag Janković naveo je da je učešće železnice na transportnom tržištu 42 posto, ali da je sve teže da se prate zahtevi tržišta jer je infrastruktura u takvom stanju da su stvarne brzine tri puta manje od projektovanih. Janković je ukazao na činjenicu da je za proteklih dvadeset godina remontovano samo 11 posto od 190 kilometara koliko je potrebno da se remontuje godišnje, kao i da od postojećih 3.809 kilometara pruge u našoj zemlji, 3.162 kilometara je u eksploataciji, od čega je svega 7,5 posto dvokolosečno, a samo trećina pruga je elektrificirana.
Govoreći o tome kako osavremeniti srpske železnice, državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Miodrag Poledica naglasio je da je ministarstvo izradilo strateške projekte kojim će se obezbediti efikasan i pouzdan sistem prevoza putnika i robe. Modernizacija železničke mreže je značajna jer ima direktan i indirektan uticaj na privredni razvoj Srbije, rekao je on.
Pomoćnik ministra za saobraćaj Dejan Lasica istakao je glavne ciljeve o kojima se mora razmišljati kada je reč o modernizaciji srpskih železnica, a to su: povećanje bezbednosti, povećanje kvaliteta saobraćajnih usluga, integracije u transportni sistem Evropske unije, simulacija ekonomskog rasta kroz efikasniji i jeftiniji transport i zaštita životne sredine. Cilj svih evropskih železnica je jedinstveno transportno tržište na kome neće postojati granice za železničke operatere.
Prema rečima Lasice, nužno je donošenje novog Zakona u železnici, promena pravne forme železnice, donošenje osnivačkih akata za “Železnice Srbije”, razdvajanje računa, kao i stvaranje ugovornog odnosa sa državom. Za realizaciju projekata neophodna je i izrada Generalnog Master plana transporta do 2027. godine, rekao je on.
Direktor Direkcije za železnice Slobodan Rosić naglasio je da su nužni uslovi za modernizaciju “Železnica Srbije” usklađivanje naših propisa i procedura sa evropskim. Glavni zadatak Direkcije za železnice je obuka stručnih kadrova u železničkom sektoru kroz učešća na nacionalnim i međunarodnim radionicama radi njihovog upoznavanja sa evropskim propisima.